Nziiga ebifa ku kujjanjaba kookolo w'amabeere

Kookolo w'amabeere ye ndwadde embi ennyo eri abakyala mu nsi yonna. Okujjanjaba kw'endwadde eno kuzingiramu ebika by'obujjanjabi ebyenjawulo ebigenderera okumalawo obulwadde buno n'okukuuma obulamu bw'omulwadde. Mu biseera bino, waliwo enkola nnyingi ez'okujjanjaba kookolo w'amabeere ezikozesebwa okusinziira ku mbeera y'omulwadde n'obuzibu bw'obulwadde. Tulaba engeri ez'enjawulo ez'okujjanjaba kookolo w'amabeere n'engeri gye zikola.

Nziiga ebifa ku kujjanjaba kookolo w'amabeere Image by Peter Olexa from Pixabay

  • Okuggyamu eibere lyonna: Kino kizingiramu okuggyamu eibere lyonna awamu n’obuweke obuliraanye. Enkola eno etera okukozesebwa singa kookolo asaasaanye mu ibere lyonna.

  • Okuggyamu obuweke obumanyiddwa nga lymph nodes: Kino kizingiramu okuggyamu obuweke obumanyiddwa nga lymph nodes obuliraanye eibere okusobola okukebera oba kookolo asaasaanye.

Okukozesa emisana egy’amaanyi (Radiation therapy)

Okukozesa emisana egy’amaanyi kye kimu ku bintu ebikulu mu kujjanjaba kookolo w’amabeere. Enkola eno ekozesa emisana egy’amaanyi okutta obuseke bwa kookolo. Etera okukozesebwa oluvannyuma lw’okulongoosa omulwadde okusobola okumalawo obuseke bwa kookolo obusigaddewo. Waliwo ebika by’okukozesa emisana egy’amaanyi ebikozesebwa:

  • Okukozesa emisana egy’amaanyi ku mubiri gwonna: Kino kizingiramu okukozesa emisana egy’amaanyi ku ibere lyonna oluvannyuma lw’okulongoosa omulwadde.

  • Okukozesa emisana egy’amaanyi ku kitundu kyokka: Kino kizingiramu okukozesa emisana egy’amaanyi ku kitundu ekyalongoosebwa kyokka.

Okukozesa eddagala ery’amaanyi (Chemotherapy)

Okukozesa eddagala ery’amaanyi kye kimu ku bintu ebikulu mu kujjanjaba kookolo w’amabeere. Enkola eno ekozesa eddagala ery’amaanyi okutta obuseke bwa kookolo mu mubiri gwonna. Etera okukozesebwa ng’obulongoosa tebunnaba kukolebwa oba ng’obulongoosa bukoledwa dda. Waliwo ebika by’eddagala ery’amaanyi ebikozesebwa:

  • Okukozesa eddagala ery’amaanyi ng’obulongoosa tebunnaba kukolebwa: Kino kizingiramu okukozesa eddagala ery’amaanyi okukendeeza ku bunene bwa kookolo ng’obulongoosa tebunnaba kukolebwa.

  • Okukozesa eddagala ery’amaanyi ng’obulongoosa bukoledwa dda: Kino kizingiramu okukozesa eddagala ery’amaanyi okumalawo obuseke bwa kookolo obusigaddewo ng’obulongoosa bukoledwa dda.

Okukozesa eddagala erikuuma obulamu bw’obuseke (Hormone therapy)

Okukozesa eddagala erikuuma obulamu bw’obuseke kye kimu ku bintu ebikulu mu kujjanjaba kookolo w’amabeere. Enkola eno ekozesa eddagala erikuuma obulamu bw’obuseke okuziyiza okukula kw’obuseke bwa kookolo. Etera okukozesebwa ku balwadde abalimu kookolo asongerwako hormones. Waliwo ebika by’eddagala erikuuma obulamu bw’obuseke ebikozesebwa:

  • Tamoxifen: Eddagala lino liziyiza hormone eyitibwa estrogen okukola ku buseke bwa kookolo.

  • Aromatase inhibitors: Eddagala lino liziyiza omubiri okukola hormone eyitibwa estrogen.

Okukozesa eddagala erikuuma obulamu bw’obuseke ery’amaanyi (Targeted therapy)

Okukozesa eddagala erikuuma obulamu bw’obuseke ery’amaanyi kye kimu ku bintu ebikulu mu kujjanjaba kookolo w’amabeere. Enkola eno ekozesa eddagala erikuuma obulamu bw’obuseke ery’amaanyi okutta obuseke bwa kookolo nga tebukosa buseke bulala. Etera okukozesebwa ku balwadde abalimu kookolo alina ebintu ebimu ebyenjawulo. Waliwo ebika by’eddagala erikuuma obulamu bw’obuseke ery’amaanyi ebikozesebwa:

  • Trastuzumab: Eddagala lino likozesebwa ku balwadde abalimu kookolo alina protein eyitibwa HER2.

  • Pertuzumab: Eddagala lino likozesebwa ku balwadde abalimu kookolo alina protein eyitibwa HER2.

Ebika by’obujjanjabi n’omuwendo gwabyo

Okujjanjaba kookolo w’amabeere kuzingiramu ebika by’obujjanjabi ebyenjawulo. Buli kika ky’obujjanjabi kirina omuwendo gwakyo ogwenjawulo. Laba olukalala lw’ebika by’obujjanjabi n’omuwendo gwabyo wansi:


Ekika ky’obujjanjabi Omuwendo (mu ddoola za America)
Okusala amabeere 15,000 - 50,000
Okukozesa emisana egy’amaanyi 10,000 - 50,000
Okukozesa eddagala ery’amaanyi 10,000 - 200,000
Okukozesa eddagala erikuuma obulamu bw’obuseke 100 - 500 buli mwezi
Okukozesa eddagala erikuuma obulamu bw’obuseke ery’amaanyi 20,000 - 100,000 buli mwaka

Omuwendo, ensasula, oba ebimanyiddwa ku muwendo ebiri mu lupapula luno bisinziira ku bumanyirivu obusembayo naye biyinza okukyuka mu biseera eby’omu maaso. Kirungi okunoonyereza obulungi ng’tonnaba kusalawo ku nsonga z’ensimbi.

Okujjanjaba kookolo w’amabeere kye kimu ku bintu ebikulu ennyo mu kulwanyisa obulwadde buno. Wabula, kirungi okujjukira nti okujjanjaba kuno kusobola okuba n’ebizibu ebimu. Kikulu nnyo okwogera n’omusawo wo ku ngeri y’okujjanjaba esinga okukugasa n’ebizibu ebiyinza okubaawo. Okuzuula kookolo w’amabeere mu biseera ebya waggulu n’okutandika okujjanjaba mangu bisobola okukuwa omukisa omunene ogw’okuwona.

Ebbaluwa eno ya kumanya buzimanya era teteekeddwa kutwaalibwa ng’amagezi ga ddokita. Bambi mwebuuze ku musawo omutendeke okusobola okufuna okulabirirwa n’obujjanjabi obukwata ku ggwe.